Buranić preuzeo peljačtvo od Horvata

04. 11. 2024. 10:30

Nedilju, 3.11.2024. održana je generalna sjednica Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću u Klimpuhu. Krčma Gregorić je bila pre puna. Došlo je do promjene na čelu društva.

Dugoljetni predsjednik ddr. Stanko Horvat već nije kandidirao za funkciju predsjednika. Horvat je stao 15 ljet dugo na čelu društva. Mag. Joži Buranić, LL.M. je od delegatov iz cijeloga Gradišća odibran za  novoga  predsjednika Hrvatskoga kulturnoga društva. Buranić je bio već dugoljetni potpredsjednik za sridnje Gradišće, a njegovu funkciju je preuzeo odbornik mmag. Michael Hirschler. Daljnje funkcije su ostale u isti ruka.

Novi odbor:

Predsjednik                                                                        mag. Joži Buranić, LL.M.

Potpredsjednik za sjeverno Gradišće                           inž. Didi Jurković

Potpredsjednik za sridnje Gradišće                              mmag. Michael Hirschler

Potpredsjednik za južno Gradišće                                 Sigi Hajszan

Tajnica                                                                                mag.a Helga Machtinger

Blagajnik                                                                             mag. Jandre Palatin

 

Buranić se je zahvalio Horvatu „za dugoljetno djelovanje u društvu na dobrobit hrvatske narodne grupe u dobri i u teški časi, a društvo predano je u dobrom stanju!“ Veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji dr. Daniel Glunčić se je isto zahvalio Horvatu za dugoljetno djelovanje i je željio novomu predsjedniku sve dobro i da će se nastaviti dobra suradnja s veleposlanstvom.

Kao nova strateška područja djelovanja za budućnost je predsjednik Buranić naglasio Dom za narodne grupe u Borti, živa subvencija za Hrvate, manjinsko politička suradnja s Centrom austrijskih narodnosti, većjezičnost u obitelji i čuvarnica, izgradnja socijalnih medijov, skupni Hrvatski dom na sjeveru i inštalacija novoga školskoga sustava u Beču.

 

Generalna sjednica je zaključila rezoluciju:

 

REZOLUCIJA

Generalne sjednice

Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću

3.11.2024 – Klimpuh

 

Približava se obljetnica 70. ljet Državni ugovor iz 1955. ljeta kada je postala Republika Austrija potpuno slobodna, a Gradišćanskim Hrvatom, Koruškim i Štajerskim Slovencem zasigurana su prava ka neka garantiraju opstanak i razvitak napomenutih manjiskih narodov u novoj, slobodnoj Republiki Austriji.

Okolnosti svakidanjega života za pripadnike hrvatske narodne grupe su se u medjuvrimenu potpuno minjale. Mobilniji su, živu i djelaju u seli i u gradu, konzumiraju digitalne medije, upravljaju javne posle digitalno i u velikom broju odrastu u većjezični obitelji.

Opstanak hrvatske narodne grupe je ugrožen ako ne najdemo odgovore na društvene i ekonomske izazove današnjega vrimena.

Obraćamo se na odgovorne u politiki i u javni ustanova na svi razina – savez, zemlja i općine – da zajedno u dijalogu obdržimo većjezičnost i šarolikost naše zemlje i da se zato s ozbiljnošćom i hitno djela na:

• prilagodbi financijskih sredstav Saveznoga kancelarstva na inflaciju – jur za 2025. ljeto i redovita valorizacija tih sredstav u budućnosti
• osnivanje većjezičnoga obraznoga sustava u urbani centri – od čuvarnice do mature, konkretno za Beč
• novi pedagoški koncepti i kvalitetni standardi za većjezične čuvarnice i škole i izobrazbe pedagogic i pedagogov
• financijsko podupiranje općin u svi posli većjezičnosti sa strane saveza i zemlje i osiguranje korišćenja hrvatskoga kao službeni jezik u svi posli
• noveliranje Zakona o narodni grupa iz 1976. ljeta na potriboće današnjega časa

Nadalje apeliramo na odgovorne u politički stranka, da uključu zastupnike narodnih grup pri sastavljanju novoga vladinoga programa i parlamentarnih inicijativov.

Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću – ko ima organizacije po cijelom Gradišću – si je svisno odgovornosti ku ima za hrvatsku narodnu grupu i je pripravno na još užu suradnju s javnimi institucijami, s politikom, s civilnim društvom i s crikvom. Ono će se nadalje kot i u zadnji 95. ljeti vehementno zalagati na nacionalnoj i internacionalnoj razini za poboljšanje pravne situacije i mjerov ke su potribne za opstanak i razvitak narodne grupe.