Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću
Kroatischer Kulturverein im Burgenland
SKUPNA IZJAVA ZA MEDIJE
BEČ/ŽELJEZNO, 21.01.2026. Predstavni:ce gradišćanskih Hrvat:ic u Austriji pohodili su u srijedu, 21. januara u Zagrebu dvi institucije čije je djelovanje usmireno na Hrvate ki živu van Republike Hrvatske – Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatsku maticu iseljenika.
Pri prvomu i opširnomu sastanku s državnim tajnikom Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, g. Zvonkom Milasom i savjetnikom g. Milanom Bošnjakom i njegovimi suradni:cami su sudjelival:e Gabriela Novak-Karall, predsjednica Hrvatskoga centra u Beču i Školskoga društva Rešetarić, Joži Buranić, predsjednik Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću i generalni tajnik Centra austrijanskih narodnih grup (CAN) te djelatnice Hrvatskoga centra Jelena Tyran i Adrijana Markon-Jurčić, ka je i predsjednica Matice hrvatske u Beču i udruge Obzor.
Tokom sastanka prezentirana su aktualna kulturna, obrazovna i društvena djelovanja ovih društav, kao i izazovi usmireni na očuvanje jezika i identiteta. Položaj gradišćanskih Hrvat:ic u Austriji, pred svim u Beču kao neautohtonom području, kao i mogućnosti daljnjega napretka statusa hrvatske narodne grupe u Austriji. Predstavljen je i daljnji tijek projekta dvojezičnoga školstva u Beču, s naglaskom na trenutačno stanje.
Drugi sastanak bio je u Hrvatskoj matici iseljenika, kade su ih dočekali novi ravnatelj ove institucije, g. Zdeslav Milas i skoro sv:e predstavni:ce različnih odjelov. Pri razgovoru je naglasio da ova institucija od svojih početkov pred 75-imi ljeti suradjuje s gradišćanski:mi Hrvati:cami. Istaknuo je koliko cijeni djelovanje gradišćanskih Hrvat:ic u Austriji, ali i Madjarskoj i Slovačkoj, kako je važno i nadalje očuvati gradišćanskohrvatski jezik te je dogovoren uzvratni susret i pohod društav u Beču i Gradišću.
Ovakovi razgovori su svenek prilika da se istakne kontinuitet djelovanja društav i dugoročnost i održivost njevih projektov, ali i da se vidi da se ovakovo djelovanje cijeni i ima podupiranje i partnerski odnos institucijov Republike Hrvatske.
Željezno, 16. januar 2026.
Posjet ministrice Bauer u Hrvatskom kulturnom društvu u Gradišću – Hrvatska narodna grupa informira o glavni potriboća na polju obrazovanja, financiranja i reforme Zakona o narodni grupa.
Željezno/Eisenstadt, 16. januara 2026. – Ministrica Bauer, ka je u saveznoj vladi nadležna za autohtone narodne grupe, je danas pohodila Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću (HKD). U okviru sastanka je došlo do intenzivne razmjene mišljenj med zastupnicami i zastupniki hrvatske narodne grupe.
Predsjednik kulturnoga društva i generalni tajnik Centra austrijanskih narodnosti Joži Buranić, predsjednik Savjeta za hrvatsku narodnu grupu Harald Ladić i drugi funkcionari Hrvatskoga kulturnoga društva Helga Machtinger, Jandre Palatin i Didi Jurković su pozdravili ministricu i poslanika u parlamenat Christopha Carića.
Razgovori su stali pod znakom dugotrajnoga osiguranja hrvatskoga jezika i kulture, jačanja prav narodnih grup kot i poboljšanja strukturnih okvirnih uvjetov u Austriji.
Funkcionarke i funkcionari hrvatske narodne grupe su iskoristili pohod, da predstavu ključne potriboće:
Obrazovna ponuda i jezično podupiranje
Podupiranja
Novokodifikacija Zakona o narodni grupa
Zastupniki hrvatske narodne grupe su se opet jasno izrazili za sveobuhvatnu modernizaciju Zakona o narodni grupa. Posebno su naglašeni:
Ministrica Bauer je pozitivno ocijenila angažman hrvatskih organizacijov, posebno pohodjenoga Hrvatskoga kulturnoga društva – na polju djelovanja za dicu i mladinu -, i važnu ulogu hrvatske narodne grupe za kulturnu raznolikost Austrije.
Na koncu je predsjednik Buranić podcrtao važnost prelaska od samih obrambenih odredbov na ofenzivnu i u budućnost usmjerenu jezičnu politiku saveza i zemalj, kako bi se osiguralo dugotrajno opstojanje narodnih grupov.
Zastupniki hrvatske narodne grupe su se zahvalili za konstruktivnu razmjenu mišljenj i vidu današnji pohod kot važan korak u daljnjem jačanju narodnih grupov u Austriji.
Povratni upit na:
Slike (Credit: @HKD iliti @BKA/Wenzel) su u privitku.
Presseaussendung | Tiskovna izjava | Sajtóközlemény
Wien | Bécs | Dunaj | Beč | Viedeň | Vídeň | Betschi, 8. januar 2026.
Vidljivost autohtonih narodnih grup u Parlamentu uspješna – 2026. će biti ključno ljeto za narodnosnu politiku i novelu zakona
Svečanim otvorenjem izložbe „mi smo demokracija“ u Parlamentu je uspio važan korak za jaču vidljivost autohtonih narodnosnih zajednic u Austriji. Današnji dogadjaj, koga su nosili Walter Rosenkranz, predsjednik Nacionalnoga vijeća, Markus Stotter, predsjednik Saveznoga vijeća, Peter Haubner, drugi predsjednik Nacionalnoga vijeća, i Doris Bures, treta predsjednica Nacionalnoga vijeća, daje jasno javni zna: Parlamenat će se 2026. ljeta intenzivno baviti daljnjim razvitkom narodnosne politike i noveliranjem Zakona o narododni grupa iz 1976.
50 ljet Zakona o narodni grupa – jubilej kot zadaća za budućnost
Ljeto 2026. stoji u znaku povijesnoga dogodjaja: pred 50 ljeti, 7. julija 1976., je bio donesen Zakon o narodnoni grupa. Ov jubilej se koristi za to, da se vidljivo učini značaj autohtonih narodnosnih zajednic za austrijansku povijest, kulturu i demokratski razvitak, a ujedno i da se pokrenu potribni reformni koraki.
Centar austrijanskih narodnih grup izričito pozdravlja da Parlament koristi ovo jubilejsko ljeto kot povod za to, da teži sveobuhvatnoj modernizaciji Zakona o narodnoni grupa. Društvene realnosti su se od 1976. temeljito prominile – posebno na području obrazovanja, medijov, urbanizacije i čuvanja manjin. Suvremeni zakon mora ovim razvitkom dati odgovarajuće mjesto.
Obrazovanje kot ključ: od čuvarnice do mature – i u urbanom prostoru izvan autohtonoga područja
Posebno valja istaknuti da današnji dogadjaj jasno pokazuje značaj neprekinutoga obrazovnoga sustava za narodnone grupe – od čuvarnice do mature – i u urbanom prostoru, ča je predsjednik Nacionalnoga vijeća Rosenkranz posebno naglasio. Dok su narodne grupe tradicionalno ukorijenjene u svoji povijesni regija, danas mnogi pripadniki živu u gradi kot Beč ili Grac.
Zato mora suvremeni zakon osigurati da je jezično i kulturno obrazovanje moguće neovisno od geografskih granic, svagdir kade živu pripadniki narodnih grup. Vidljivost u Parlamentu podcrtava ovu želju i stvara svist o potriboći novih obrazovnih modelov, urbanih jezičnih centrov i digitalnih ponudov.
Joži Buranić, školarica Viktorija i brat Feliks Schmidt, veleposlanik Daniel Glunčić i Harald Ladić
„mi smo demokracija“ – povezivajuće geslo u srcu Parlamenta
Izložba u auditoriju Parlamenta, kurirana od sveuč.-prof. Jürgena Pirkera, vodi posjetitelje kroz središnja područja narodnih grup: jezik, obrazovanje, kultura, prava i zajednička povijest.
Put vodi od info‑terminala Agore prik auditorija, medijskih stolov s važnimi povijesnimi dogadjaji, zidne stanice „Naši glasi“, aktivnoga područja Agore pa sve do biblioteke i parlamentarne trgovine. Povezujuće geslo „mi smo demokracija“ stvara jasnu društveno‑političku poveznicu i čini vidljivim da su narodnosne zajednice sastavni dio austrijanske demokracije.
I u Demokratikumu – Doživljavaj Parlament – se u multimedijalnoj formi obrađuje i produbljuje uloga manjin i narodnih grup u austrijskoj povijesti. Najavljeni su i daljnji dogadjaji na temu „Autohtone narodne grupe u Austriji“.
Glas Centra austrijanskih narodnih grup
„Današnja vidljivost u Parlamentu je već nego simbolični čin – ona je demokracijsko obećanje. Ljeto 2026. će biti odlučujuće za budućnost narodnih grup u Austriji. Pozdravljamo da Parlament aktivno preuzima modernizaciju Zakona o narodni grupa i priznaje značaj neprekinutoga obrazovnoga sustava – i u urbanom prostoru. Narodne grupe su živi dio naše demokracije. Njihovi glasi moraju biti slušani, vidljivi i ojačani. Nadalje pozdravljamo da će u 2026. ljetu biti još daljnjih priredbov na temu nardodnih grup.“
Za slike posjeti stranicu CAN-a:
Izjava za medije – Parlament: Parlament: Ausstellung “Wir sind Demokratie” macht Volksgruppen sichtbarer (PK0002/08.01.2026) | Parlament Österreich
Daljnje slike:
Izložba u Parlamentu:
Sichtbarmachung autochthoner Volksgruppen im Parlament | Parlament Österreich
Povratni upit na:
Centar austrijanskih narodnih grup
Teinfaltstraße 4, 1010 Wien/Beč
Mag. Josef Buranits, LL.M.
Telefon: +43 1 533 1504
E-Mail: kontakt@oevz.org
Podupirano od | Unterstützt von | Supported By
