17. FUEN-seminar slavskih manjin

24. 11. 2014. 10:16

FUEN, udruga svih jezičnih manjin Europe se svako ljeto sastaje, da bi se manjine medjusobno upoznale i da moru izminjiti njeva iskustva, ter si posuditi” ili odgledati ideje, ke su druge manjine isprobale i ke su bile plodne. Pokidob kod velikoga FUEN- kongresa slavske manjine pre kratko dojdu do riči, ko se je upeljao i poseban sastanak slavskih manjin.

Ovo ljeto sastali su se delegati od 6. 11. do 9. 11. 2014. u Budišynu (Bautzen) kod Lužičkih Sorbov. Zbog štrajka željeznicov ravno na dane kongresa, je dost delegacijov kratkoročno moralo otpovidati dolazak. Tema raspravljanja je ovo ljeto bila „Mogućnosti financijskoga podupiranja manjinov”. Zastupnica HKD-a Jelka Perušić je nazočne upoznala s jako nezadovoljavajućim načinom odvijanja subvencijov od strani saveznoga kancelarstva. Tako je na primjer ovo ljeto naš savjet jur u marcijušu dao predlog, koliko neka svako društvo dostane pineznoga podupiranja. Ugovori za mnoge projekte su društva ali dijelom dostala stoper u oktobru. Znači, da su plaćeni činovniki u kancelarstvu imali sedam misec lazno, da odobru projekte i napišu ugovore, a društva imadu samo 3 misece, da projekte udjelaju i zgotovu, jer obračuni moraju biti do koncu ljeta gotovi.

Čehi u Hrvatskoj su s onim, ča im more Hrvatska država dati za njeve projekte zadovoljni, jer trenutno cijela zemlja nima pinez. Oni bi ali prosili manjine ke su jur duže u Europejskoj zajednici (EU), da im pomoru dostati dodatnih pinez iz europejskih podupiranj iz Brüssel-a. Da je kriza u financija ćutu još i domaćini kongresa Sorbi, ki se isto stalno boru s financiranjem različnih projektov. Isto imaju i Slovenci u Italiji poseban model financiranja od strani njeve države i se boju za opstanak njevoga do sada jako uspješnoga slovenskoga kazališća u Trstu. Najgore imaju Rusini (Ruthenen) iz Ukrajine, iz zapadnoga pokarpatskoga kraja, jer ih njeva vlada do sada- ada jur 22 ljeti od kada je Ukrajina samostalna- još nije priznala kot narodnu manjinu. Ada ne dostanu nikakovoga podupiranja!

Češki konzul u Dresdenu Jirži Kudela, ki pozna kot diplomat manjinsku situaciju u mnogi zemlja predavao je o problematiki manjinskih prav.

Na kraju su si svi delegati bili složni i su dilili mišljenje talijanskoga Slovenca gosp. Brezigara, da EU mora izdjelati zakone i prava za manjine, kih bi se sve države morale držati. Jer na primjer Hrvatska je ispunila sve uvjete za manjine, prije nego je smila pristupiti Uniji, a Grčka ili Francuska uopće ne priznaju njeve manjine, a još manje, da im daju kakova prava ili potporu. (JP)